28 January 2013

Racunica isplativosti po kaloricnosti

Evo racunice koja vam moze pomoci u planiranju budzeta na sirovoj ishrani, naravno sve zavisi za koju cenu mozete da nadjete odredjeno voce, ali bez obzira na to, korisno je znati koliko je voca potrebno kupiti za 1000 kalorija vrednosti i odnos razlicitog voca prema toj kaloricnosti.. da napomenem da ovde nije uzet u obzir sadrzaj vitamina i minerala koji je naravno jako bitan, vec samo kaloricnost. Tako da ako ste vec primorani da vam se ishrana bazira na pirincu i krompiru vecinski recimo, onda se bar potrudite da zato unosite dosta vise zelenisa da bi nadoknadili manjak nutrijenata (a takodje i ponisili efete kuvane hrane na ph vrednost u organizmu tj kiselost) evo liste, najvaznije je zapamtiti gramazu za 1000 kalorija tako da koja god da je cena mozete da procenite vrednost lako:

banane 65% jestivo, kupljeno 1700g = 1000 kcal 
(40-120 din kilo,  50 x 1.7 = 85 din, 70 x 1.7=120 din, 100 x 1.7 =170din)

urme 90% jestivo, kupljeno 400g = 1000 kcal
(305 din kilo = 305 x 0.4 = 122 din)

suve smokve 100% jestivo, kupljeno 400g = 1000 kcal
(360-400 din kilo = 360 x 0.4 = 144 din)

grozdje 85% jestivo, kupljeno 1700g = 1000 kcal
(80-120 din kilo = 100 x 1.7 = 170 din)

mango 60% jestivo, 2700g = 1000 kcal
(50-400 din kilo = 50 x 2.7 = 135 din)

I za kuvanu hranu:

krompir 80% jestivo, kupljeno 1300g = 1000 kcal
(40-70 din kilo = 50 x 1.3 = 65 din)

pasulj 100% jestivo, kupljeno 300g = 1000 kcal
(220-300 din kilo = 220 x 0.3 = 66 din)

braon pirinac 100% jestivo, kupljeno 300g = 1000 kcal 
(110-150 din kilo = 120 x 0.3 = 36 din)

Kao sto mozete videti od voca najisplativije su banane (ako mozete da ih nadjete po 70 din kilo ili manje), potom idu urme i smokve, i na kraju po isplativosti su grozdje i mango (opet ako mozete da ga nadjete jeftino, ako ne mozete onda je jako skup). Posle toga dolaze pasulj i krompir sa duplo vecom isplativoscu od voca, i kao najvecu isplativost ubedljivo drzi braon pirinac sa cetiri puta vecom isplativoscu od voca. Treba napomenuti da je naravno voce mnogo zdravije i treba da vam cini sto veci deo ishrane, ali ako nemate drugih mogucnosti ostatak mozete popuniti kuvanim pirincem, krompirom i mahunarkama bez vecih problema, narocito ako se potrudite da unosite dovoljno zelenisa (oko 500g dnevno) sto ce ponistiti neke negativne efekte koje kuvana hrana moze da ima..

Takodje da napomenem da kad kupujete voce i povrce kome prolazi rok (da bi ustedeli) imate na umu da ono ipak sadrzi smanjenu kolicinu i kvalitet nutrijenata, pa se mozda nekad vise isplati kupiti i skuplje ali bar sveze zrelo voce koje sigurno ima znatno vecu i hranjivu vrednost jer se ne moze sve vrednovati samo tezinski.. Ali vremenom i praksom cete se izvestiti da prepoznate koje je voce isplativo uzeti, a koje je mozda ipak suvise lose, gnjilo, trulo, prezrelo, zeleno itd.. U vecini slucajeva ako su trgovci posteni pa na vreme spuste cenu, moze vam se znatno isplatiti da kupujete takvo voce koje je dovoljno zrelo da bude snizeno a opet nije izgubilo previse cvrstinu i svezinu :)

Ostali tekstovi na blogu do sad:
Akumulacija toksina u lancu ishrane
Najpovoljnije cene u Beogradu
Nedostaci na biljnoj ishrani? Gvozdje, Vitamin D i B12
Sta je 80/10/10 i o cemu se tu radi?
Pregled po kalorijama Zitarice, Mahunarke, Krompir
Kako ukloniti pesticide sa biljne hrane?
Kako napraviti mleko od badema
Pregled po kalorijama: Voce
Sta je i kako napraviti zeleni sok?
Kako ziveti zdravo a ne bankrotirati?
Jestivo divlje bilje
Definitivni vodic po vrstama hrane
Sta je Raw Food (Sirova Hrana)? Uvod

16 January 2013

Akumulacija toksina u lancu ishrane

Iza ovog nezgrapnog naslova stoji zanimljiva tema, koju sam primetio vecina ljudi uopste ne razume.. Cesto kada se pomene zdrava hrana kontra-argument nekih ljudi je da su danas i biljke jednako zagadjene pesticidima i raznim otrovima kao i meso, mleko i jaja. Ovde je u pitanju osnovno nerazumevanje sistema za detoksikaciju kod zivotinja, pa i nas. Pokusacu slikovito da objasnim.

Uzmimo kao prvi primer podrucje Cernobila koje je pre nekog vremena bilo pogodjeno nuklearnom katastrofom i radijacijom velikih razmera kao najgori moguci primer uticaja toksina iz spoljne okoline. Pri proucavanju njenog uticaja kao toksina na ziva bica uoceno je da zivotinje koje su vise u lancu ishrane imaju mnogo gore posledice nego one koje su nize. Mesozderi su mnogo vise stradali nego biljojedi.. Zasto? Prosto zato sto se radijacija kumulativno akumulira u svakom zivom bicu i ono koje se hrani nisko u lancu ishrane ce pokupiti samo radijaciju iz biljaka i imati relativno male posledice. Medjutim jedan vuk recimo da bi se hranio mora da pojede te iste biljojede koji su pojeli svu tu radijaciju iz biljaka i da u sebe unese kumulativno SVU radijaciju iz SVIH biljaka koje su pojele SVE zivotinje biljojedi kojima se on hrani u toku svog zivota, sto je ogromna doza radijacije za jadnog vuka. Ovo samo kao ilustracija koncepta, ali hemijski toksini iz ishrane srecom ne funkcionisu ovako direktno inace bi 99% ljudi davno zavrsilo nesrecnom sudbinom ozracenog vuka iz Cernobila.

Da vidimo onda kako funkcionise nas sistem za detoksikaciju. Glavni organi za to kod nas su jetra, bubrezi i koza, medjutim ona se ne obavlja samo na nivou tih organa vec na nivou svake celije u organizmu. A evo i kako. U idealnim uslovima kada bilo koja celija prepozna toksin ona ga lepo prosledi jednom od ovih organa na uklanjanje i on putem mokrace, stolice i koze biva izbacen napolje. I nase telo je imalo milijarde godina da usavrsi ovaj sistem i on funkcionise u prirodi skoro pa idealno. Problem nastaje u poslednjih par hiljada godina kada je covek poceo da ubacuje u svoju zivotnu sredinu hemikalije i toksine koje ni jedna celija naseg ili bilo kog drugog organizma NIKADA nije ni videla u prethodnih par milijardi godina. Sta se onda desava na celijskom nivou? Pa jednostavno, one toksine koji su prirodni i za koje zna, celija ce i dalje da prosledi na ciscenje i da izbaci napolje, ali one za koje uopste ne zna sta su, ce malo da se "pocese po glavi" i da zakljuci da nema ideju sta da radi s njima i da li su ti molekuli nesto stetno ili korisno?? Kako celija ne zeli da rizikuje da izbaci nesto sto moze biti i korisno, ona ce to uredno da USKLADISTI u sebi, u depou koji sluzi za "nepoznate i zagubljene stvari". Otud slicnost s akumulacijom gore pomenute radijacije. Problem nastaje sto ti molekuli nisu samo nepoznati i zagubljeni vec i VRLO stetni i toksicni i vremenom oni ostete i ubiju celiju pa i ceo organizam.

Dakle svaki molekul svakog toksina koji nije prirodnog izvora, ce se u toku zivota jedne domace zivotinje koju gajimo za hranu uskladistiti u njenom mesu. A svi znamo koliko je hrana za ljude danas zagadjena, sta tek reci za stocnu hranu kojom hrane zivotinje, dovoljno je reci da je to dno dna nutritivno, a sa maksimumom toksina, pesticida, antibiotika i vestackih hormona. SVI oni bivaju uskladisteni u mesu zivotinje koja se nama posle servira kao obrok. Jednostavno poredjenje nivoa pesticida i toksina u bilo kojoj gajenoj biljci je neuporedivo manje od kolicine akumuliranih toksina u mesu. Jedna domaca zivotinja u toku svog zivota pojede HILJADE kg hrane s pesticidima i jos gore direktno joj se ubrizgavaju hormoni i antibiotici. Da stvar bude jos gora na vec ocajnu sliku, les te zivotinje posle klanja ne moze da traje ni par dana bez trulenja, pa se meso dodatno tretira hemikalijama, ugljen monoksidom radi "lepe crvene" boje, kako bi moglo da stoji u prodavnici nedeljama itd... 

Za kraj mi samo ostaje da pozelim nekim hipotetickim vanzemaljcima mesojedima da nikad ne nabasaju na ovu planetu i ne pomisle da smo mi ljudi dobar i nepresusan izvor hrane za njih, posto im trovanje ne gine ako budu na lancu ishrane vise cak i od nas... ne bi potrajali ni mesec dana na takvoj ishrani sa svim akumuliranim toksinima u nasim telima od svih zivotinja koje prosecan covek pojede u toku svog zivota, a koje su dalje pojele sve toksine iz svih biljaka kojima ih hranimo...

Naravoucenije: ako vec morate da se trujete, onda nek to bude minimalno moguce, gde je najbolja biljna hrana koju ste licno gajili i divlje samoniklo bilje iz nezagadjenih podrucja, pa zatim organska biljna hrana koju su drugi gajili, pa zatim konvencionalno gajena biljna hrana s pesticidima, vestackim djubrivom.. tu valja stati, sve dalje od toga je ozbiljan rizik po svaku celiju vaseg organizma, jer njihove male unutrasnje deponije ce se vrlo brzo prepuniti a to nikako nije dobro :) Ne otezavajte im dodatno i onako tezak posao detoksikacije.

Na sve ovo treba jos reci da pored toga sto biljna hrana ima manje toksina u sebi ujedno i doprinosi izbacivanju toksina iz celijskih depoa i time dodatno detoksifikuje organizam, a posle 6 meseci na biljnoj ishrani VECINA vasih celija ce biti potpuno NOVE celije od materijala koje ste unosili to vreme putem biljne ishrane tako da ce stare mrtve celije pune toksina biti reciklirane i toksini u njima izbaceni van organizma. Proces detoksikacije se odvija dok smo zivi, iako ga mozemo povremeno ubrzati usmerenim detoksikacijama postom i sokovima od svezeg voca recimo, ali to nije preko neophodno osim u slucajevima tezih bolesti, jer ce se telo vremenom na prirodnoj ishrani sa svezim vocem i povrcem malo po malo ocistiti od vecine toksina. Taj proces je najintenzivniji u prvih 1-2 meseca i nazalost mnogi ovde i odustanu (jer osecaju posledice detoksikacije) a ni ne daju svom telu sansu da se oporavi posle godina trovanja. Prosto izdrzite te efekte i posle toga cete se osecati nikada bolje i zadrzacete taj osecaj do duboko u starost ako se drzite nase prirodne ishrane na svezem vocu, povrcu, zelenisu i semenkama iz maksimalno zdravog izvora koliko je to moguce u ovo danasnje vreme.

Ostali tekstovi na blogu do sad:
Akumulacija toksina u lancu ishrane
Najpovoljnije cene u Beogradu
Nedostaci na biljnoj ishrani? Gvozdje, Vitamin D i B12
Sta je 80/10/10 i o cemu se tu radi?
Pregled po kalorijama Zitarice, Mahunarke, Krompir
Kako ukloniti pesticide sa biljne hrane?
Kako napraviti mleko od badema
Pregled po kalorijama: Voce
Sta je i kako napraviti zeleni sok?
Kako ziveti zdravo a ne bankrotirati?
Jestivo divlje bilje
Definitivni vodic po vrstama hrane
Sta je Raw Food (Sirova Hrana)? Uvod